EU proračun za razdoblje 2028. – 2034. – prijedlog i status
Europska komisija predstavila je prijedlog novog dugoročnog proračuna Europske unije za razdoblje 2028. – 2034., poznatog kao višegodišnji financijski okvir (VFO). Komisija je predložila proračun od približno 2 bilijuna eura, odnosno oko 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodno razdoblje. Cilj novog proračuna je ojačati konkurentnost europskog gospodarstva, povećati otpornost država članica te osigurati strateška ulaganja u ključna područja poput digitalne transformacije, energetske neovisnosti, sigurnosti i inovacija.
Prijedlog proračuna usmjeren je na nekoliko ključnih područja, pri čemu se značajan dio sredstava predviđa za smanjenje razvojnih razlika i jačanje kohezijske politike, ulaganja u istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj te jačanje globalnih partnerstava i međunarodne suradnje. U trenutno dostupnim radnim materijalima razmatra se raspodjela u kojoj bi oko dvije petine ukupnog proračuna bilo usmjereno na koheziju i konvergenciju, dok bi velik dio bio namijenjen konkurentnosti, inovacijama, obrazovanju i globalnoj ulozi EU‑a, ali će konkretnu podjelu po prioritetima definirati konačan dogovor država članica i Europskog parlamenta.
Komisija je definirala ključne strateške prioritete koji čine okosnicu novog proračuna: ulaganje u ljude i regije, potpora demokraciji i socijalnim pravima, jačanje konkurentnosti i inovacija, povećanje sigurnosti i otpornosti, zaštita Europe te razvoj međunarodnih partnerstava. Ovi prioriteti jasno odražavaju usmjerenost EU-a na dugoročnu gospodarsku stabilnost, sigurnost i tehnološku transformaciju.
Novi proračun donosi nekoliko važnih promjena u načinu planiranja i korištenja sredstava. Predviđeno je pojednostavljenje financijskih instrumenata, smanjenje broja programa i veća fleksibilnost u odgovoru na krize. Također, korištenje sredstava bit će snažnije povezano s poštivanjem načela vladavine prava, što predstavlja važan mehanizam osiguravanja odgovornog upravljanja javnim sredstvima.
Kako bi financirala povećani proračun bez dodatnog opterećenja država članica, Europska komisija predložila je uvođenje novih vlastitih izvora prihoda. Oni uključuju prihode iz sustava trgovanja emisijama, mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, trošarina na duhan, naknade povezane s neprikupljenim e-otpadom te doprinose velikih korporacija koje posluju na jedinstvenom tržištu. Očekuje se da će ti izvori generirati oko 58,5 milijardi eura godišnje, što će omogućiti financiranje novih prioriteta i otplatu obveza nastalih kroz instrument NextGenerationEU.
Europska komisija predstavila je prijedlog proračuna u srpnju 2025. godine, čime je započeo pregovarački proces između Europskog parlamenta i država članica. Pregovori će se nastaviti tijekom razdoblja 2025. – 2027., a konačno usvajanje proračuna očekuje se prije početka novog financijskog razdoblja. Novi višegodišnji financijski okvir trebao bi stupiti na snagu 2028. godine.
Ishod pregovora bit će ključan za definiranje budućih mogućnosti financiranja za javni i privatni sektor, uključujući projekte u području inovacija, infrastrukture, energetike, digitalizacije i regionalnog razvoja. Novi proračun će stoga imati značajan utjecaj na dostupnost EU sredstava i strateške investicijske prioritete u sljedećem desetljeću.
