Za provedbu programa osigurano je 125 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok dodatnih 125 milijuna eura osiguravaju poslovne banke uključene u provedbu programa. Upravljačko tijelo Programa je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Kredite mogu koristiti poduzeća registrirana za proizvodnu, komercijalnu ili uslužnu djelatnost, a jedna od ključnih pogodnosti programa je mogućnost otpisa dijela glavnice kredita do 50 posto, nakon ispunjenja propisanih kriterija i ostvarenih ušteda energije.

Program je dostupan od danas, a više detalja o prihvatljivim aktivnostima, kao i kriterijima za otpis dijela glavnice te svim ostalim uvjetima, može se pronaći na web stranici HBOR-a –  Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika | HBOR.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na uvođenje integriranih nacionalnih i regionalnih planova koji će omogućiti integriraniji okvir za planiranje i korištenje EU sredstava. Umjesto velikog broja operativnih programa, države članice imat će pojednostavljene planove ulaganja usklađene s prioritetima EU-a, ali i vlastitim razvojnim potrebama. Time se nastoji smanjiti administrativno opterećenje i ubrzati korištenje sredstava.

Istovremeno, povećat će se odgovornost država članica za planiranje i provedbu ulaganja, uz zadržavanje jasnog okvira prioriteta na razini EU-a, osobito u području zelene tranzicije, digitalizacije, konkurentnosti i otpornosti.

Nova kohezijska politika bit će snažnije povezana s provedbom strukturnih reformi i postizanjem konkretnih rezultata. Financiranje će se više temeljiti na ostvarenim ciljevima i mjerljivim učincima, a ne samo na apsorpciji sredstava. Ovakav pristup nadovezuje se na model korišten u instrumentu NextGenerationEU i Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Osim toga, pristup sredstvima bit će uvjetovan poštivanjem načela vladavine prava, fiskalne odgovornosti i dobrog upravljanja, čime se dodatno osigurava transparentno i učinkovito korištenje EU sredstava.

Dok je tradicionalno kohezijska politika bila primarno usmjerena na infrastrukturu i osnovni regionalni razvoj, novi okvir stavlja veći naglasak na povećanje konkurentnosti regionalnih gospodarstava. Prioritet će imati ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj, digitalnu infrastrukturu, energetsku tranziciju te razvoj novih tehnologija.

Posebna pozornost posvetit će se jačanju strateške autonomije EU-a, uključujući ulaganja u energetsku sigurnost, otpornost opskrbnih lanaca i razvoj ključnih industrija. Time kohezijska politika postaje važan alat ne samo za regionalnu konvergenciju, već i za jačanje globalne konkurentnosti EU-a.

Europska komisija predlaže značajno pojednostavljenje sustava upravljanja fondovima. Očekuje se smanjenje broja programa, jednostavnija pravila provedbe i veća fleksibilnost u preraspodjeli sredstava u slučaju kriza ili promjena gospodarskih okolnosti. Također, uvodi se mogućnost korištenja financijskih instrumenata i zajmova uz potporu EU-a, čime se želi povećati ukupni investicijski kapacitet i mobilizirati dodatna privatna ulaganja.

Za države članice, uključujući Hrvatsku, nova kohezijska politika donosi veću fleksibilnost, ali i veću odgovornost za strateško planiranje ulaganja. Očekuje se veći fokus na projekte koji generiraju dugoročne gospodarske učinke, povećavaju produktivnost i doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za javni i privatni sektor to znači da će pristup EU sredstvima biti snažnije povezan s kvalitetom projekata, njihovim strateškim značajem i konkretnim rezultatima. Organizacije koje pravodobno usklade svoje projekte s novim prioritetima EU-a imat će značajnu prednost u korištenju dostupnih sredstava.

Kohezijska politika nakon 2027. godine zadržava svoju temeljnu ulogu smanjenja regionalnih razlika, ali se istovremeno transformira u snažniji instrument za poticanje konkurentnosti, inovacija i otpornosti europskog gospodarstva. Pojednostavljenje sustava, veća fleksibilnost i snažnija povezanost s reformama predstavljaju ključne promjene koje će oblikovati korištenje EU fondova u sljedećem financijskom razdoblju. U kontekstu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028. – 2034., pravodobna priprema kvalitetnih projekata i strateško planiranje ulaganja bit će ključni preduvjet za uspješno korištenje dostupnih sredstava.

Na temelju Partnerskog sporazuma izrađuju se programi, koji detaljno razrađuju prioritete ulaganja po pojedinim sektorima i područjima. Programi definiraju specifične ciljeve, vrste prihvatljivih aktivnosti, ciljne skupine, pokazatelje uspješnosti te financijske alokacije. Oni predstavljaju operativni okvir za provedbu fondova i temelj su za objavu konkretnih poziva na dostavu projektnih prijedloga.

Cijeli proces zahtijeva intenzivnu koordinaciju različitih dionika, uključujući ministarstva, provedbena tijela, regionalne i lokalne vlasti, razvojne agencije, gospodarske i socijalne partnere te organizacije civilnog društva. Takav partnerski pristup osigurava da programi odgovaraju stvarnim razvojnim potrebama i da su ulaganja usmjerena na područja s najvećim razvojnim učinkom.

Konačno, država članica mora jasno definirati strateške ciljeve i prioritete ulaganja koji su usklađeni s nacionalnim razvojnim strategijama i regulatornim okvirom EU-a. Time se osigurava učinkovito korištenje dostupnih sredstava i maksimalan doprinos zajedničkim ciljevima Europske unije i dugoročnom razvoju države članice.

U kontekstu novog financijskog razdoblja 2028.–2034., posebno je važno da države članice pravodobno započnu sve potrebne pripremne aktivnosti. To uključuje ranu izradu Partnerskog sporazuma i programa, usklađivanje nacionalnih strateških prioriteta s ciljevima Europske unije te osiguravanje učinkovite koordinacije nadležnih institucija i relevantnih dionika.

Države koje na vrijeme uspostave jasan strateški i provedbeni okvir bit će spremne za brzu aktivaciju fondova, pravovremenu objavu poziva i učinkovito korištenje dostupnih sredstava od samog početka novog financijskog razdoblja, čime će osigurati kontinuitet ulaganja i maksimalno iskoristiti razvojne mogućnosti koje EU financiranje pruža.

Ukupni iznos raspoloživih sredstava za intervenciju 58.1.k.01. PROMOWINE iznosi 450.000 EUR dok za intervenciju 58.1.h.01. INFOR iznosi 36.000 EUR.

Maksimalni iznos potpore za intervenciju 58.1.k.01. PROMOWINE iznosi 80.000 EUR, a za intervenciju 58.1.h.01. INFOR 16.000 EUR.

Potpora odnosno financijska pomoć Unije iznosi do 80% prihvatljivih troškova (50% iz sredstava EU i 30% iz HR sredstava).

Prihvatljive aktivnosti i troškovi navedeni su u Listi prihvatljivih troškova u Prilogu III. i IV. Pravilnika.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu za intervencije “58.1.k.01. – Promidžba“ i 58.1.h.01. – Informiranje i dostavu istog je od 9. ožujka 2026. od 12:00 sati do 10. travnja 2026. do 12:00 sati.

Natječaj i prilozi za intervenciju 58.1.k.01. Promidžba dostupni su ovdje.

Natječaj i prilozi za intervenciju 58.1.h.01. Informiranje dostupni su ovdje.

Korisnici sredstava za intervenciju “ 58.1.a.01.– Restrukturiranje i konverzija vinograda“ su vinogradari upisani u vinogradarski registar.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava je 4.688.500 EUR.

Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi 550.000 EUR.

Potpora odnosno financijska pomoć Unije iznosi:

• 75% prihvatljivih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda
• do 80% prihvatljivih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda za površine na kojima je nagib veći od 40%.

Prihvatljive aktivnosti i troškovi navedeni su u Listi prihvatljivih troškova u Prilogu I. Pravilnika.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu za intervenciju 58.1.a.01. – Restrukturiranje i konverzija vinograda i dostavu istog je od 9. ožujka 2026. od 12:00 sati do 10. travnja 2026. do 12:00 sati.

Natječaj i prilozi dostupni su ovdje.

Pitanje koje se prirodno nameće glasi: može li izvođač od naručitelja tražiti plaćanje razlike između cijene iz troškovnika i niže cijene podugovaratelja?

Na ovo je pitanje odgovor dalo Ministarstvo gospodarstva u mišljenju, klasa: 406-01/21-01/102 od 23. veljače 2021. godine.

Prema članku 313. stavku 1. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22), ugovorne strane izvršavaju ugovor u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.

Stavkom 3. istog članka propisano je da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora, uz odredbe ZJN-a, na odgovarajući način primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Drugim riječima, odabrana ponuda i troškovnik čine sastavni dio ugovora, te su obvezujući za obje strane u pogledu cijena, količina i načina plaćanja. Ministarstvo je u svom mišljenju pojasnilo kako se u slučaju kada podugovaratelj ima niže cijene pojedinih stavki od cijena koje su iskazane u troškovniku izvođača, naručitelju ne mijenjaju obveze plaćanja prema ugovorenim cijenama.

Konkretno, navodi se da:

• –naručitelj plaća neposredno podugovaratelju cijenu iskazanu u njegovom računu, koji se prilaže uz račun izvođača za dio posla koji je stvarno izvršio podugovaratelj,
• –izvođaču se plaća razlika između cijene podugovaratelja i ugovorene cijene iz troškovnika, koja je sastavni dio ugovora o javnoj nabavi.

Dakle, iako podugovaratelj može imati niže cijene, naručitelj nije ovlašten jednostrano mijenjati cijene ugovorenih stavki niti smanjivati ukupni iznos plaćanja izvođaču ispod ugovorenog. Ugovor i odabrana ponuda ostaju temelj za obračun i plaćanje radova.

Zaključno, ugovorni odnosi u javnoj nabavi temelje se na uvjetima iz dokumentacije o nabavi i odabrane ponude. Ako izvođač koristi podugovaratelje koji nude niže cijene, to ne utječe na obveze naručitelja prema ugovoru. Naručitelj podugovaratelju plaća njegov dio posla prema stvarnoj cijeni iz računa, dok izvođaču plaća razliku do ugovorene cijene iz troškovnika.

Autor: Hrvoje Karažija, konzultant poduzeća AVELANT d.o.o.

AVELANT je jedna od vodećih tvrtki za strateško planiranje i upravljanje te pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU. U AVELANTU rade vodeći stručnjaci za fondove EU, javne nabave i strateško savjetovanje klijenata. Projektni portfelj tvrtke vrijedi više od pet milijardi eura i obuhvaća preko 500 uspješno provedenih projekata i savjetovanja. Trebate li konzultantske usluge za javnu nabavu, slobodno nam se javite na info@avelant.hr ili 01/5534 878.

Prijedlog proračuna usmjeren je na nekoliko ključnih područja, pri čemu se značajan dio sredstava predviđa za smanjenje razvojnih razlika i jačanje kohezijske politike, ulaganja u istraživanje, inovacije i tehnološki razvoj te jačanje globalnih partnerstava i međunarodne suradnje. U trenutno dostupnim radnim materijalima razmatra se raspodjela u kojoj bi oko dvije petine ukupnog proračuna bilo usmjereno na koheziju i konvergenciju, dok bi velik dio bio namijenjen konkurentnosti, inovacijama, obrazovanju i globalnoj ulozi EU‑a, ali će konkretnu podjelu po prioritetima definirati konačan dogovor država članica i Europskog parlamenta.

Komisija je definirala ključne strateške prioritete koji čine okosnicu novog proračuna: ulaganje u ljude i regije, potpora demokraciji i socijalnim pravima, jačanje konkurentnosti i inovacija, povećanje sigurnosti i otpornosti, zaštita Europe te razvoj međunarodnih partnerstava. Ovi prioriteti jasno odražavaju usmjerenost EU-a na dugoročnu gospodarsku stabilnost, sigurnost i tehnološku transformaciju.

Novi proračun donosi nekoliko važnih promjena u načinu planiranja i korištenja sredstava. Predviđeno je pojednostavljenje financijskih instrumenata, smanjenje broja programa i veća fleksibilnost u odgovoru na krize. Također, korištenje sredstava bit će snažnije povezano s poštivanjem načela vladavine prava, što predstavlja važan mehanizam osiguravanja odgovornog upravljanja javnim sredstvima.

Kako bi financirala povećani proračun bez dodatnog opterećenja država članica, Europska komisija predložila je uvođenje novih vlastitih izvora prihoda. Oni uključuju prihode iz sustava trgovanja emisijama, mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, trošarina na duhan, naknade povezane s neprikupljenim e-otpadom te doprinose velikih korporacija koje posluju na jedinstvenom tržištu. Očekuje se da će ti izvori generirati oko 58,5 milijardi eura godišnje, što će omogućiti financiranje novih prioriteta i otplatu obveza nastalih kroz instrument NextGenerationEU.

Europska komisija predstavila je prijedlog proračuna u srpnju 2025. godine, čime je započeo pregovarački proces između Europskog parlamenta i država članica. Pregovori će se nastaviti tijekom razdoblja 2025. – 2027., a konačno usvajanje proračuna očekuje se prije početka novog financijskog razdoblja. Novi višegodišnji financijski okvir trebao bi stupiti na snagu 2028. godine.

Ishod pregovora bit će ključan za definiranje budućih mogućnosti financiranja za javni i privatni sektor, uključujući projekte u području inovacija, infrastrukture, energetike, digitalizacije i regionalnog razvoja. Novi proračun će stoga imati značajan utjecaj na dostupnost EU sredstava i strateške investicijske prioritete u sljedećem desetljeću.

Ono što ostaje jest snažna financijska potpora projektima dekarbonizacije, čiste energije, digitalizacije i inovacija. EU planira znatno  veća ulaganja u čiste tehnologije, biogospodarstvo i dekarbonizaciju te veća ulaganja u digitalizaciju. Time se potvrđuje kontinuitet klimatskih ciljeva i digitalne transformacije, uz daljnju potporu razvoju obnovljivih izvora energije, energetskih mreža, digitalne infrastrukture, umjetne inteligencije i naprednih tehnoloških rješenja.

Program Obzor Europa, s proračunom od približno 175 milijardi eura, nastavit će imati ključnu ulogu u financiranju istraživanja i inovacija, uz pojednostavljene procedure i bržu dodjelu sredstava. Istovremeno, ulaganja će pokrivati cijeli inovacijski ciklus – od istraživanja i razvoja do komercijalizacije i primjene tehnologija na tržištu, s ciljem jačanja inovacijskog kapaciteta europskog gospodarstva.

Ključna promjena odnosi se na uspostavu Europskog fonda za konkurentnost, koji će objediniti financiranje strateških sektora poput čiste tehnologije, digitalnih rješenja, biotehnologije i obrambenih tehnologija. Cilj je osigurati razvoj kritičnih tehnologija unutar EU-a, smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima i povećati globalnu konkurentnost europske industrije. Naglasak se time pomiče s digitalne i zelene tranzicije kao cilja samog po sebi na njihovu ulogu kao pokretača gospodarskog rasta i industrijskog razvoja.

Dodatno, značajno se povećavaju ulaganja u energetsku i digitalnu infrastrukturu kroz Instrument za povezivanje Europe, što će doprinijeti većoj energetskoj neovisnosti, sigurnosti opskrbe i jačoj integraciji europskog tržišta. Ova ulaganja imaju ključnu ulogu u ubrzanju energetske tranzicije i stvaranju preduvjeta za digitalno i klimatski neutralno gospodarstvo.

U razdoblju nakon 2027. zelena i digitalna tranzicija ostaju temelj europskih razvojnih politika, ali s jasnijim strateškim ciljem – jačanjem konkurentnosti, poticanjem inovacija i izgradnjom snažnije, otpornije i tehnološki neovisnije Europe. Za javni i privatni sektor to znači nove prilike za financiranje, ali i potrebu za usklađivanjem projekata s prioritetima koji povezuju održivost, digitalizaciju i industrijski razvoj.

Prijaviti se mogu isključivo fizičke osobe – obrtnici i pravne osobe u javnom i privatnom vlasništvu, osim udruga.

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva nisu fizičke osobe-obrtnici i pravne osobe koje kao glavnu obavljaju uslužne djelatnosti prijevoza putnika vozilom s vozačem na zahtjev, cestovni prijevoz robe i/ili iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije.

Sredstva su dostupna za nova vozila na alternativni pogon i to:

• -vozila kategorije L1, L2, L3, L4, L5, L6, L7 na električni pogon,
• -vozila kategorije M1, M2 i M3 na električni ili pogon na vodik,
• -vozila kategorije N1, N2, N3 na električni ili pogon na vodik.

Podnošenje prijava na Poziv započinje 24. veljače 2026. godine u 9:00 sati.

Prijava na Poziv podnosi se isključivo elektroničkim putem, unosom podataka i učitavanjem dokumentacije u informacijski sustav eFZOEU, kojem se pristupa preko poveznice https://fondovi.gov.hr.

Prijava u sustav eFZOEU vrši se identifikacijom vjerodajnicama Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) značajne razine sigurnosti. Prijavitelj prijavu podnosi samostalno, a u njegovo ime prijavu može podnijeti i opunomoćenik ukoliko za navedeno ima specijalnu punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.

Potpora se dodjeljuje za projekte izgradnje i/ili rekonstrukcije šumske prometne infrastrukture.

Prihvatljivi korisnici su šumoposjednici, udruge šumomoposjednika te jedinice lokalne samouprave koje nisu u kategoriji privatnog šumoposjednika.

Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 10.000,00 EUR, dok najviša vrijednost javne potpore po projektu iznosi 1.000.000,00 EUR, a intenzitet javne potpore je do 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju iznosi 11.764.706,25 EUR-a.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 2. lipnja 2026. godine od 12:00 sati do 2. srpnja 2026. godine do 12:00 sati.

Detalje pogledajte ovdje.