Kohezijska politika nakon 2027.: novi smjerovi i prioriteti europskog proračuna
Kohezijska politika Europske unije, kao jedan od ključnih instrumenata za smanjenje regionalnih razlika i poticanje ravnomjernog razvoja, ući će u značajnu fazu transformacije nakon 2027. godine. U okviru prijedloga novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2028. – 2034., Europska komisija predlaže reformu kohezijske politike s ciljem povećanja učinkovitosti, strateške usmjerenosti i fleksibilnosti u korištenju sredstava.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na uvođenje integriranih nacionalnih i regionalnih planova koji će omogućiti integriraniji okvir za planiranje i korištenje EU sredstava. Umjesto velikog broja operativnih programa, države članice imat će pojednostavljene planove ulaganja usklađene s prioritetima EU-a, ali i vlastitim razvojnim potrebama. Time se nastoji smanjiti administrativno opterećenje i ubrzati korištenje sredstava.
Istovremeno, povećat će se odgovornost država članica za planiranje i provedbu ulaganja, uz zadržavanje jasnog okvira prioriteta na razini EU-a, osobito u području zelene tranzicije, digitalizacije, konkurentnosti i otpornosti.
Nova kohezijska politika bit će snažnije povezana s provedbom strukturnih reformi i postizanjem konkretnih rezultata. Financiranje će se više temeljiti na ostvarenim ciljevima i mjerljivim učincima, a ne samo na apsorpciji sredstava. Ovakav pristup nadovezuje se na model korišten u instrumentu NextGenerationEU i Mehanizmu za oporavak i otpornost.
Osim toga, pristup sredstvima bit će uvjetovan poštivanjem načela vladavine prava, fiskalne odgovornosti i dobrog upravljanja, čime se dodatno osigurava transparentno i učinkovito korištenje EU sredstava.
Dok je tradicionalno kohezijska politika bila primarno usmjerena na infrastrukturu i osnovni regionalni razvoj, novi okvir stavlja veći naglasak na povećanje konkurentnosti regionalnih gospodarstava. Prioritet će imati ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj, digitalnu infrastrukturu, energetsku tranziciju te razvoj novih tehnologija.
Posebna pozornost posvetit će se jačanju strateške autonomije EU-a, uključujući ulaganja u energetsku sigurnost, otpornost opskrbnih lanaca i razvoj ključnih industrija. Time kohezijska politika postaje važan alat ne samo za regionalnu konvergenciju, već i za jačanje globalne konkurentnosti EU-a.
Europska komisija predlaže značajno pojednostavljenje sustava upravljanja fondovima. Očekuje se smanjenje broja programa, jednostavnija pravila provedbe i veća fleksibilnost u preraspodjeli sredstava u slučaju kriza ili promjena gospodarskih okolnosti. Također, uvodi se mogućnost korištenja financijskih instrumenata i zajmova uz potporu EU-a, čime se želi povećati ukupni investicijski kapacitet i mobilizirati dodatna privatna ulaganja.
Za države članice, uključujući Hrvatsku, nova kohezijska politika donosi veću fleksibilnost, ali i veću odgovornost za strateško planiranje ulaganja. Očekuje se veći fokus na projekte koji generiraju dugoročne gospodarske učinke, povećavaju produktivnost i doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za javni i privatni sektor to znači da će pristup EU sredstvima biti snažnije povezan s kvalitetom projekata, njihovim strateškim značajem i konkretnim rezultatima. Organizacije koje pravodobno usklade svoje projekte s novim prioritetima EU-a imat će značajnu prednost u korištenju dostupnih sredstava.
Kohezijska politika nakon 2027. godine zadržava svoju temeljnu ulogu smanjenja regionalnih razlika, ali se istovremeno transformira u snažniji instrument za poticanje konkurentnosti, inovacija i otpornosti europskog gospodarstva. Pojednostavljenje sustava, veća fleksibilnost i snažnija povezanost s reformama predstavljaju ključne promjene koje će oblikovati korištenje EU fondova u sljedećem financijskom razdoblju. U kontekstu novog proračuna EU-a za razdoblje 2028. – 2034., pravodobna priprema kvalitetnih projekata i strateško planiranje ulaganja bit će ključni preduvjet za uspješno korištenje dostupnih sredstava.
